Nakon 75 godina i 15 potraživanja, pokusa za povrat izgubljene umjetnosti nekoliko centimetara naprijed
Nasljednici baruna Mor Lipot Herzoga, mađarskog bankara čiju su zbirku remek-djela zaplijenili nacisti, još uvijek traže povratak.
Sudac koji je vodio možda najdugovječniji spor o povratu umjetnina nije se rodio kada je obitelj baruna Mor Lipot Herzoga, jednog od najistaknutijih mađarskih bankara, podnijela zahtjev u Budimpešti 1945. za zbirku od 2500 umjetničkih djela, renesansnog namještaja i tapiserija .
Nakon 75 godina, spisi predmeta još uvijek neriješenog zahtjeva sadrže stotine tisuća stranica na engleskom, mađarskom, ruskom, poljskom, francuskom, talijanskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom i nizozemskom. Bilo je 11 sudskih odluka, pet žalbi i 15 tužbi od strane otprilike 30 odvjetnika u Sjedinjenim Državama, Mađarskoj, Rusiji, Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Velika većina djela iz zbirke koja je nekada uključivala 10 El Greca i slike Goye, Velázqueza, Halsa, Courbeta, Van Dycka, Corota, Renoira, Moneta i Gauguina, još uvijek nedostaje, a obitelj Herzog vjeruje da su mnogi u Rusiji, Poljska, Francuska i mnoge druge zemlje u koje se smatra da su djela putovala u kaosu Drugog svjetskog rata i njegovih posljedica.
SlikaKreditna...putem Kasowitz Benson Torres LLP
No, nasljednici su se posljednjih godina usredotočili na vraćanje desetaka umjetničkih djela, uključujući tri El Greca, Courbet i Corot, koja se sada nalaze u tri mađarska muzeja i na jednom sveučilištu u Budimpešti. Ta djela, procijenjena na više od 100 milijuna dolara od strane nasljednika, predmet su najnovijeg pravnog postupka, koji još uvijek vijuga na saveznim sudovima u Washingtonu.
To je treća i četvrta generacija koja aktivno provodi potragu za vraćanjem sjećanja na obitelj Herzog, kako bi se ispravilo porijeklo opljačkanih umjetničkih djela, rekla je Agnes Peresztegi, odvjetnica koja je zastupala članove obitelji već 20 godina.
Tijekom godina, spor je privukao sve vrste sudionika. Veleposlanik Sjedinjenih Država u Mađarskoj pokušao je pregovarati o nagodbi 1997. Sedam američkih senatora — uključujući Hillary Rodham Clinton iz New Yorka i Edwarda M. Kennedyja iz Massachusettsa — izrazilo je svoje stavove o slučaju u ime nasljednika.
Međutim, Mađarska je tvrdila da nasljednici Herzoga više ne posjeduju umjetnine, navodeći među ostalim obrazloženjima da je kompenzacija plaćena 1973. godine i da je riješena sva potraživanja građana Sjedinjenih Država protiv Mađarske, što je stav o kojem se nasljednici spore.
Thaddeus J. Stauber, odvjetnik koji zastupa vladu Mađarske u ovoj tužbi, rekao je da Mađarska posjeduje predmetna umjetnička djela putem zakonite kupnje, darivanja i jedinstvene primjene imovinskih zakona.
Herzogova zbirka, poznata kao jedna od najboljih u Europi, postala je tako impresivna i ekspanzivna jer je njegov apetit za kolekcionarstvom bio nezasitan, rekao je Konstantin Akinsha, povjesničar umjetnosti i vodeći stručnjak za opljačkanu umjetnost iz Drugog svjetskog rata. U njegovom domu nije bilo mjesta za obitelj te su se preselili u druge domove. Svi zidovi u Herzogovoj radnoj sobi bili su prekriveni El Greco slikama.
Kada je Herzog umro 1934. godine, njegovu zbirku naslijedila je supruga Janka, a potom, nakon njezine smrti 1940. godine, troje djece - Erzsebet, Ištvan i Andraš. Potom ga je obitelj sakrila na raznim mjestima u Mađarskoj, uključujući bankovne trezore u Budimpešti.
SlikaKreditna...Csilla Cseke / EPA, putem Shutterstocka
Mađarski i nacistički dužnosnici pronašli su većinu skrovišta i odnijeli umjetnička djela u hotel Majestic u Budimpešti, sjedište Adolfa Eichmanna, koji je otišao u Mađarsku 1944. kako bi pomogao u provođenju Hitlerovog istrebljenja Židova. Kada su se sovjetske trupe približile gradu, Eichmann i mađarski dužnosnici poslali su radove u Njemačku. Ostala su djela ostala iza Muzej likovnih umjetnosti u Budimpešti.
Nakon rata, kada su saveznici vratili opljačkanu umjetnost koja je vraćena, neka Herzogova djela vraćena su u Mađarsku u iščekivanju da će na kraju biti vraćena pravim vlasnicima. No, mnogi su završili u državnim muzejima gdje su, kažu članovi obitelji Herzog, nekoć nosili etikete s natpisom Iz zbirke Herzog.
Nasljednici su počeli tražiti potraživanja u Mađarskoj u roku od nekoliko mjeseci nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Gotovo dva desetljeća, Erzsebetin suprug, Alfonz Weiss de Csepel, pisao je dužnosnicima u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Sjedinjenim Državama. Nacionalni arhiv u Washingtonu ima kopije od 350 stranica njegovih pisama.
Donald Blinken, koji je bio veleposlanik Sjedinjenih Država u Mađarskoj između 1994. i 1997., rekao je u intervjuu da je radio s Erzsebetinom kćeri Marthom Nierenberg na pregovorima o sporazumu s mađarskim ministrom kulture prema kojem će se djela vratiti obitelji koja, kao priznanje, nekoliko će vratiti Mađarskoj.
Mislili smo da imamo dogovor, ali godinu dana kasnije saznali smo da su odustali, rekao je gospodin Blinken, misleći na Mađarsku.
Godine 1999. gospođa Nierenberg podnijela je tužbu u Budimpešti tražeći 12 radova i pobijedila na nižem sudu, ali je mađarski Vrhovni sud poništio presudu 2002. Tri godine kasnije, niži sud je presudio da ona ima pravo na samo jednu sliku. Žalila se i izgubila 2008.
Godine 2010. pravna bitka se prebacila na Sjedinjene Države kada su tri Herzogova nasljednika podnijela tužbu Okružnom sudu Sjedinjenih Država za Distrikt Columbia. Odijelo je djelomično financirala Komisija za obnovu umjetnina, koju je osnovao Ronald Lauder 1997. kako bi pomogao vladama i muzejima da vrate umjetnine ukradene tijekom nacističke ere.
SlikaKreditna...Obiteljski arhiv Herzog
Godinama se postavlja pitanje imaju li sudovi Sjedinjenih Država nadležni u tom pitanju. Američki zakon ne dopušta tužbe protiv državnih muzeja u inozemstvu, ali postoje iznimke, uključujući slučajeve u kojima je imovina oduzeta kršenjem međunarodnog prava, pristup koji su nasljednici Herzog slijedili.
Tražimo da se radovi vrate ili da nam se nadoknadi interes nasljednika za radove, rekla je Alycia Benenati, odvjetnica nasljednika koja vodi slučaj već 10 godina.
Napori Mađarske da vrati opljačkanu umjetnost bili su predmet nekih kritika, ponajviše od Stuarta E. Eizenstata, savjetnika State Departmenta i stručnjaka za opljačkanu umjetnost iz razdoblja Holokausta. Pregovarao je o Washingtonskim načelima 1998. u kojima su se 44 zemlje složile da će učiniti sve da vrate umjetnost. No, na konferenciji u Berlinu 2018. bio je posebno kritičan prema Mađarskoj, za koju je rekao da posjeduje velika umjetnička djela opljačkana na njenom teritoriju tijekom Drugog svjetskog rata i da ih nije vratila unatoč tome što su ga više puta tražili da se pozabavi tim pitanjem.
No, u svibnju je sutkinja Ellen Huvelle iz Okružnog suda Sjedinjenih Država za Distrikt Columbia odbacila mađarsku vladu iz slučaja na temelju nadležnosti. Dopustila je pokretanje postupka protiv Muzeja likovnih umjetnosti, Nacionalne galerije i Muzeja primijenjene umjetnosti te Sveučilišta tehnologije i ekonomije u Budimpešti.
U srpnju je sudac Huvelle udovoljio zahtjevu Mađarske da Okružni žalbeni sud preispita treba li također odbaciti slučaj protiv muzeja i sveučilišta u Mađarskoj. Nije određen datum za sudsko ročište.
Iako se veći dio slučaja vrtio oko pravnih tehničkih detalja, jedna od odvjetnica nasljednika Herzoga rekla je da se nada da bi to u konačnici moglo postati parnica na temelju osnovanosti tužbe obitelji.
Gospođa Peresztegi je rekla: Prošle godine je francuski Vrhovni sud smatrao da kao načelo nijedna zakonita kupnja i nikakva primjena imovinskog prava ne mogu nadjačati činjenicu da je imovina oduzeta kao rezultat nacističkog progona. Očekujem da će sudovi Sjedinjenih Država donijeti isti moralni i pravedni zaključak.
Ali u ovom trenutku, dvije strane se ne mogu ni dogovoriti koliko će vremena trebati da se ovaj slučaj riješi. Tužba će biti gotova za godinu dana, rekao je gospodin Stauber, koji predstavlja Mađarsku.
To bi se moglo povući još nekoliko godina, rekla je gospođa Peresztegi.
Predstavnici nasljednika Herzoga smatraju da su identificirali i druga opljačkana djela u Poljskoj i Francuskoj, a i za njima tragaju. Prije nekoliko godina Poljska je nakon dugih pregovora pristala vratiti krajolik Courbet koji se nalazio u Nacionalnom muzeju u Varšavi nasljednicima, koji su ga 2014. prodali u Christie'su za 545.000 dolara.
Želim vidjeti rješenje, rekao je David L. de Csepel, unuk Herzogove kćeri koja živi u Altadeni, Kalifornija, i podnio tužbu s još dvoje Herzogovih nasljednika. Imam 54 godine i ne želim da se to prenese na sljedeću generaciju.