FIRENCA, Italija — Proizvedene su u Siriji prije šest stoljeća, a elegantno stoje u nizu vitrina u galeriji Uffizi ovdje: pet keramičkih posuda koje su nekoć sadržavale tretmane, masti i mirise s dalekog Orijenta. Ove Albarellijeve staklenke ukrašene su isprepletenim uzorkom cvjetnih stabljika i lišća. A u središtu svake je ljiljan — povijesni amblem Firence.
Staklenke pričaju priču, ukratko, o Islamska umjetnost i Firenca od Medičija do 20. stoljeća , izložba koja traje do 23. rujna i prikazuje dugotrajne i recipročne razmjene između grada i islamskog svijeta. Održava se u Uffiziju i obližnjem muzeju Bargello, a okuplja oko 250 predmeta - keramike, tepiha, svile, rukopisa, metalnih predmeta i stakla koje su ljudi u gradu dali, naručili ili nabavili tijekom razdoblja od 500 godina.
SlikaKreditna...Gianni Cipriano za The New York Times
Dok je interakcija Firence s muslimanskim svijetom nastala u srednjem vijeku, eskalirala je pod obitelji Medici, koja je kontrolirala grad između 15. i ranog 18. stoljeća. Firenca je napredovala zahvaljujući izvozu tekstila (uglavnom svile i baršuna) u muslimanski svijet. Zauzvrat je uvozio tepihe, začine i sirovu svilu, te nabavljao najfinije primjerke staklenog posuđa, keramike i metala. Kulturne veze trajale su kroz 19. i početkom 20. stoljeća.
Danas, Talijani su malo izloženi islamskom svijetu osim muslimana koji žive u njihovoj sredini - mnogi od njih su nedavni imigranti - i medijskih izvještaja o bliskoistočnim ratovima i terorizmu inspiriranom islamistima. Taj napeti kontekst naveo je neke da povezuju islam s nasiljem i iznjedrio antimuslimanska osjećanja koja su ranije ove godine pomogla uspostaviti populističku vladu koja je obećala da će suzbiti imigraciju.
Izložba u Firenci znanstveni je odgovor na taj razvoj događaja.
SlikaKreditna...Gianni Cipriano za The New York Times
Osjećala sam da će među svim mogućim izložbama to biti poseban prioritet, rekla je Eike Schmidt, njemačka ravnateljica Galerije Uffizi, koja je programirala izložbu ubrzo nakon dolaska 2015. Često postoji nedostatak znanja i razumijevanja drugih kultura , posebno islamske kulture. Postoje napetosti koje proizlaze iz današnjeg dana, s obje strane.
G. Schmidt je istaknuo da talijanska renesansa ne bi postojala bez doprinosa islamske znanosti - posebice otkrića u području matematičke teorije, geometrije i optike, koja su oblikovala majstorstvo umjetnika u perspektivi u slikarstvu.
Emisija je puna uvoznih proizvoda koji su nekada bili bijesni u Firenci, a nabavljeni su iz današnjeg Egipta, Sirije, Irana, Iraka, Turske i Španjolske: osmanska svila i pločice, mamelučki tepisi, perzijski iluminirani rukopisi, sirijski metalni radovi (od kojih vladar Firentinske Republike, Lorenzo de' Medici, navodno posjeduje više od 100 komada), te maurska keramika ukrašena firentinskim obiteljskim grbovima.
Bargello dio izložbe usredotočuje se na novije zbirke: blago koje su u 19. stoljeću stekli brojni kolekcionari, poznavatelji i trgovci iz Firence.
Slika
U Uffizijevoj polovici emisije, divljenje Italije islamskoj kulturi iz renesansnog doba vidljivo je od samog početka. U Gentile da Fabrianovoj Klanjanju mudraca iz 1423., poznatoj biblijskoj sceni, zlatni oreoli Marije i Josipa ispisani su arapskim slovima, u zapanjujuće skladnom preklapanju kultura i religija.
U blizini su stranice iz najstarijeg sačuvanog rukopisa na svijetu Shahnameh, epske pjesme Ferdowsija. Ovaj rukopis na perzijskom jeziku datiran je iz 1217. godine, a nabavio ga je talijanski trgovac u 16. stoljeću.
Mnogi divovski tepisi koji su izloženi podsjećaju na to koliko su bili popularni u 15. i 16. stoljeću, ukrašavajući bogata firentinska kućanstva i pojavljujući se na renesansnim slikama. Jedan od mamelučkih tepiha na izložbi (iz dinastije Mameluka, na vlasti u Egiptu i Siriji kada su Medičiji bili na vrhuncu), najveći je na svijetu.
SlikaKreditna...Gianni Cipriano za The New York Times
Za nas islam nije ništa novo; to je kultura koju dobro poznajemo, rekao je Giovanni Curatola, profesor islamske umjetnosti i arheologije na Sveučilištu u Udinama, koji je bio kustos izložbe. Firenca ima neprekidnu vezu s islamskim svjetovima od najmanje 1400. do danas.
G. Curatola je rekao da, budući da ljudi u Firenci, poput onih u Veneciji i Genovi, povijesno nisu imali kompleks inferiornosti u pogledu divljenja prekrasnim predmetima proizvedenim negdje drugdje, Italija ima jednu od najvećih svjetskih kolekcija islamske umjetnosti. Ipak, nedavno je priredio samo još jednu izložbu islamske umjetnosti (koju je također bio kustos): u Palazzo Ducale u Veneciji 1993-4.
Zapad posvećuje vrlo malo pažnje islamskom svijetu. Još uvijek nismo shvatili da je svijet malo prostraniji i da kultura nije samo zapadnjački prerogativ, rekao je. I dalje mislimo da smo središte nečega.
Direktor Uffizija rekao je da je u posljednja tri desetljeća primijetio širenje antiislamskih stavova u zapadnom svijetu te da osjeća dužnost suprotstaviti im se. G. Schmidt je podsjetio da je na press događaju izložbe 21. lipnja, kojem je prisustvovao imam iz Firence, pozvao u svojim uvodnim riječima na izgradnju džamije sa zlatnim kupolom u Firenci, inšallah (ako Bog da na arapskom).
Riječi ravnatelja muzeja nisu ostale nezapažene od strane novog talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, vođe pokreta protiv useljeništva (jedna od dvije glavne stranke u vladi). G. Salvini je naredio talijanskim lukama da odvrate brodove koji prevoze migrante, a ranije ove godine izrazio je jake sumnje u kompatibilnost islama s vrijednostima zemlje. Na pitanje novinara da komentira primjedbe gospodina Schmidta, odgovorio je: Da sam direktor Uffizija, usredotočio bih se na veliki muzej za koji sam zadužen, a ne na velike džamije. Mislim da to nije prioritet za Florence ili bilo koga drugog.
Čini se da većina Talijana dijeli stavove gospodina Salvinija o islamu. Prema svibanjska anketa koju je objavio Pew Research Center 53 posto Talijana reklo je da je islam u osnovi nespojiv s njihovom kulturom i vrijednostima – drugi najveći omjer od 15 ispitanih zemalja zapadne Europe.
Upitani bi li bili spremni prihvatiti muslimana u svoju obitelj, 57 posto Talijana je ili odgovorilo ne ili nisu sigurni - što je najveći zbroj od svih.
Negativni stavovi prema islamu prisutniji su u Italiji nego drugdje u Europi, rekla je Neha Sahgal, pomoćnica direktora za istraživanje u Pew Centru, koja je bila voditeljica istraživanja. Iz perspektive podataka, ono što je upečatljivo je nelagoda Talijana prema islamu u principu, kao i prema muslimanima u njihovom društvu.
Ta nelagoda uglavnom proizlazi iz nedostatka poznavanja, prema talijanskim akademicima.
Kada izgovorite riječ ‘islam’, većina Talijana pomisli na trgovce ili teroriste, rekao je Stefano Allievi, profesor sociologije na Sveučilištu u Padovi, koji je objavio niz knjiga o islamu u Italiji.
SlikaKreditna...Gianni Cipriano za The New York Times
Imam iz Firence, Izzeddin Elzir, rekao je u jednom intervjuu da je 10 godina pokušavao i nije uspio izgraditi džamiju u Firenci. Jedan od glavnih razloga je strah: od tragedije 11. rujna postoji strah od nas muslimana, rekao je.
Kao rezultat toga, glavna muslimanska bogomolja u Firenci, gdje gospodin Elzir predvodi molitve petkom za čak 1000 ljudi, nalazi se u bivšoj parking garaži u centru grada.
Imam - koji je na čelu krovne organizacije koja predstavlja oko 130 molitvenih dvorana i muslimanskih udruga diljem Italije - izvijestio je o epizodama islamofobije diljem Italije za koje je rekao da su izolirane, ali brojnije nego prije pet ili šest godina. Naveo je primjere odvođenja živih svinja na parcele na kojima su se gradile džamije, postavljanja svinjskih glava ispred muslimanskih molitvenih dvorana i stihova iz Kurana koji su prevlačeni golim tijelima i slani poštom pripadnicima muslimanska zajednica.
SlikaKreditna...Gianni Cipriano za The New York Times
G. Elzir je izložbu u Uffiziju opisao kao predivnu, te rekao da je u današnje vrijeme ključno graditi mostove, znajući da je to najteži put, ali koji će nas dovesti do mirnog i skladnog suživota.
Uffizi je sastavio program čiji je cilj upoznavanje posjetitelja svih dobi i pozadina s islamom i njegovim kulturama. Postoje vođene posjete na talijanskom i arapskom jeziku, kao i radionice arapske kaligrafije. Osmišljavaju se posebni obrazovni programi za malu djecu na teme kao što su muslimanski veo, tepisi i islamska nauka.
Cilj je ovoj djeci uliti intelektualnu znatiželju i pomoći im da shvate da postoji oružje koje se zove kultura protiv rasizma, aljkavosti i neznanja, rekla je Silvia Mascalchi, voditeljica obrazovanja Uffizija.
G. Allievi, sveučilišni profesor, rekao je da bi izložbe mogle uvelike doprinijeti jačanju javne slike zajednica kao što su muslimani u Italiji.
Izložba u Firenci pomaže Talijanima da shvate da islam nije nešto što se pripisuje primitivnim i nepismenim ljudima, već velika civilizacija koja je imala veze s Italijom, rekao je. To također daje muslimanima u Italiji razlog za ponos i osjećaj pripadnosti.